18/01/2026

U prisustvu predstavnika državnih institucija, velikih privrednih sistema, akademske zajednice Srbije i eksperata iz Italije, Izraela, Japana i Australije, u Beogradu je 17 i 18. oktobra 2024.godine održana dvodnevna međunarodna konferencija Sistemi kritične infrastrukture u eri veštačke inteligencije.

Cilj konferencije bio je sagledavanje mogućnosti unapređenja zaštite i otpornosti kritične insfrastrukture primenom modernih rešenja i alata zasnovani na AI.

Organizator konferencije bio je Centar za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda, uz podršku Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.

Konferenciju je otvorio državni sekretar Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija prof. dr Miroslav Trajanović koji je govorio o mogućnostima primene veštačke inteligencije u funkcionisanju infrastrukturnih sektora. On je istakao da je primena inovativnih i modernih rešenja zasnovanih na VI jedan od strateških priorioteta RS, te da posebnu pažnju zaslužuju infrastrukturni sistemi koji su od od vitalnog značaja za privredu, blagostanje građana, kao i efikasno funkcionisanje državnih organa. Iz tog razloga, Ministarstvo  podržava dijalog koji je omogućio ovaj skup između predstavnika naučne zajednice, nadležnih ministarstava i operatora infrastrukturnih sistema sa ciljem da se poboljša otpornost, bezbednost i efikasnost u  funkcionisanju osnovnih usluga na koje se oslanja društvena stabilnost. Prof.  Trajanović je naglasio da je Ministarstvo, posredstvom Fonda za nauku i Fonda za inovacionu delatnost, zainteresovano da podrži projekte koji proisteknu iz zaključaka konferencije od strateškog značaja za RS.

Predsednik Centra za analizu rizika i profesor Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu Zoran Keković je istakao da je značaj ovih sistema utoliko veći što su oni međusobno povezani, što ih čini dodatno ranjivim na primenu savremenih tehničkih rešenja, uprkos prednosti koje pruža digitalizacija.

Na konferenciji su govorili Luka Čaušić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RS i načelnik Sektora za vanredne situacije, v.d. pomoćnika direktora Kancelarije za IT i eUpravu, Aleksandar Marinković, savetnik predsednice parlamenta RS Stefan Badža, dekan Fakulteta bezbednosti Mladen Milošević Saobraćajnog fakulteta Milorad Kilibarda I Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Aneta Spaić, director Instituta za standardizaciju Srbija Tatjana Bojanić, predstavnici lokalne samouprave, kao i eksperti koji kreiraju inovativan rešenja u oblasti veštačke inteligencije od značaja za kritične infrastrukture.

Učesnici skupa su jednoglasno podržali napore Centra za analizu rizika I upravljanje krizama koji je i ovom prilikom omogućio da se na visokom ekspertskom nivou, uz učešće međunarodno priznatih stručnjaka, razmene dobre prakse I rešenja sa predstavnicima velikih privrednih sistema od značaja za njihovo nesmetano funkcionisanje.

Konferencija se odvijala kroz rad nekoliko panela: Bezbednosni aspekti primene VI u infrastrukturnim sistemima, Budućnost pametnih infrastrukturnih sistema, Pravne, etičke I socijalne implikacije primene VI u infrastrukturnim sistemima i Kolaborativni pristupi integracije VI u jačanju otpornosti infrastruktura.

Zaključci konferencije:

  1. Sistemi kritične infrastrukture su od najvećeg prioriteta za nesmetano funkcionisanje privrede i društva, a istovremeno su najranjiviji na sajber i hibridne  pretnje, elementarne nepogode kao posledica klimatskih promena.
  2. Sistemi KI su sami po sebi isfragmentisani, a upravo najveće ranjivosti proističu iz njihove povezanosti i međuzavisnosti.
  3. Kako je primena VI jedan od strateških prioriteta RS, potrebno je istražiti mogućnosti njene primene u upravljanju infrastrukturnim sektorima i osiguranja neprekidnosti pružanja kritičnih usluga za potrebe privrede i društva.
  4. Umrežavanje tri stuba na kojima počiva KI: operatori infrastrukturnih sistema koji obezbeđuju kritične proizvode i usluge, inventori (predstavnici akademske i ekspertske zajednice) i državne institucije koje kreiraju institucionalni i pravni okvir, je od ključnog značaja da se unapredi zaštita i otpornost kritičnih infrastruktura i prevaziđu postojeće slabosti u prepoznavanju i odgovoru na pretnje po sisteme infrastrukture.
  5. Postojeći projekti i praksa primene VI tiču se pojedinačnih infrastrukturnih sistema, ali je u nastavku potrebno raditi na uspostavljanju mreže znanja koja će omogućiti sistematično identifikovanje potreba zaštite i mogućnosti primene VI u okviru pojedinih sistema, kao i između njih.

Na kraju konferencije realizovana je vežba: Reagovanje na sajber incident, u organizaciji Nacionalnog CERT-a i Fondacije: Mreža za sajber bezbednost. Učesnici vežbe bili su predstavnici ministarstava nadležnih na kritične infrastrukture, predstavnici velikih privrednih sistema i akademske zajednice Srbije.

About The Author

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *