28/03/2024

3 thoughts on “Video predavanje prof. dr Želimira Kešetovića na temu: Krizno komuniciranje u pandemiji COVID-19 u Republici Srbiji | caruk.rs

  1. Prof. dr. Želimir Kešetović je napravio jasnu distinkciju između risk komunikacije, krizne komunikacije u užem smislu i disaster komunikacije. Polazeći od rizika kao proizvoda hazarda i zabrinutosti, uočava se kako je značaj kriznog komuniciranja dvojak-ili podići zabrinutost javnosti ili smiriti javnost, a evidentno je da nosioci kriznog komuniciranja u našoj zemlji nisu na pravi način shvatili ulogu i značaj koji imaju. Veoma kritički su sagledani nedostaci u kriznom komuniciranju u COVID-19 pandemiji, ali izneti i pozitivni primeri.

  2. Definitivno se vide posledice izostanka komunikacije izmedju Kriznog staba i relevantnih strucnjaka iz oblasti procene rizika i upravljanja krizama. Preterano minimiziranje rizika, a nakon toga i preuvelicavanje rizika i samim tim sirenje panike u uslovima pandemije, kao i kasnija kontradiktornost izjava dovele su do toga da se kod gradjana javi odredjeno nepoverenje u ispravnost donetih odluka. Sve se to odrazilo na svest ljudi i njihovo shvatanje ove krizne situacije. Profesorka Elizabeta je na jednom predavanju rekla kako su mikroorganizmi protivnici koje ne treba potceniti i da su ratovi koje mozemo ocekivati u buducnosti upravo, izmedju ostalog, i bioloske prirode. Bas kao sto je profesor Zelimir Kesetovic rekao, dolazi vreme raznih pandemija i potreban je multidisciplinarni tim koji ce pomoci donosiocima odluka da se na pravi nacin izbore sa krizama koje dolaze.

  3. Професор наглашава значај кризног комуницирање као дела кризног менаџмента. Ставља се акценат на кризно комуницирање и пре и током, али и након кризе. Слажем се да је Кризни штаб врло често више збуњивао, него информисао јавност. Сукоби и одлазак појединих чланова из штаба, свакако нису допринели стицању поверења јавности. Љутња чланова штаба и театрално устајање, прилично су непрофесионални потези. Превише информација је саопштавано јавности, али је већи проблем контрадикторност информација. Професор се осврће и на позитивне примере, али и прилично критички сагледава кризну комуникацију у доба пандемије, али то чини пре свега стручно и објективно.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *