28/03/2024

Međunarodna video konferencija “Bezbednosne krize u 21. veku i kako njima upravljati”, koju je, uz logističku i informatičku podršku Instituta za standardizaciju Srbije, 13. i 14. oktobra 2020. godine organizovao Centar za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda (CARUK), u suradnji s Hrvatskom udrugom za međunarodne studije (HUMS), Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Međunarodnim Sveučilištem Libertas, okupila je vodeće naučnike i eksperte iz zemalja regije, kao i Velike Britanije, kako bi razmenili iskustva  u dosadašnjem upravljanju rizicima i krizama, posebno u uslovima pandemije COVID-19, migrantske krize i brojnih socijalnih i ekonomskih izazova širom Europe i u zemljama regiona. Organizatori video konferencije odlučili su se za multidisciplinarni pristup savremenim bezbednosnim izazovima, svesni da se dugoročno rešenje mora tražiti u povezivanju različitih akademskih disciplina, prvenstveno biomedicinskih, tehničkih i političkih nauka, kao i studija bezbednosti. Upravo zbog toga, konferencija je omogućila da stručni i naučni autoriteti različitih profila, kao i nosioci javnih funkcija i članovi kriznih timova i stožera zemalja regiona artikulišu svoje stavove u kontekstu bezbednosnih izazova koji stoje pred nama i jačanja regionalnog odgovora.

Među bezbednosnim izazovima se posebno izdvojio COVID -19, sveobuhvatna kriza koja je uzdrmala temelje ionako krhkog svetskog političkog i ekonomskog poretka. „Rizici su se oslobodili iz Pandorine kutije zahvaljujući globalnoj povezanosti”, istaknuto je na samom početku videokonferencije. Kako uopšte povratiti poverenje građana u lidere i institucije koji ih vode kroz krizu? Što zapravo podrazumeva dobro liderstvo u situacijama zdravstvenih i drugih bezbednosnih izazova, te zašto je ono izostalo čak i u razvijenim  demokratijama uprkos tome što su krize realnost, bile su teme prvog dana konferencije kojim su moderirali prof.dr. Zoran Keković (CARUK) i doc.dr. Jadranka Polović (HUMS). Tokom prve sesije svoja razmišljanja su predstavili prof. dr.Vlatko Cvrtila, ekspert za bezbednost i rektor Sveučilišta Vern iz Zagreba; prof.dr. Slobodan P. Simonović, član Kanadske kraljevske akademije i profesor na Sveučilištu Zapadni Ontario u Kanadi, svetski ekspert u oblasti hidroinženjerstva i saniranja posledica prirodnih katastrofa; prof.dr.sc. Aleksandar Jovanović, direktor Evropskog virtualnog instituta za integrisano upravljanje rizicima u Štutgardu, kao i britanski eksperti: dr. David Rubens, analitičar i osnivač Instituta za strateško upravljanje rizicima u Velikoj Britaniji, i Lord Toby Harris, dugogodišnji član Gornjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Doma lordova, te član parlamentarnog Komiteta COVID-19 i Komiteta za nacionalnu bezbednost Velike Britanije. Na kraju prvog konferencijskog dana, o bezbednosnim  izazovima migracija govorio je doc.dr. Stjepan Šterc, sa Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, dok je o delovanju i kritikama s kojima se Evropska unija suočila tokom krize, govorio doc.dr. Robert Mikac sa Fakulteta političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu.

Drugi dan Konferencije bio je u celosti posvećen pandemiji COVID-19, pa su pored niza uglednih naučnika i akademika, i državni zvaničnici imali priliku razmeniti iskustva, dobru i lošu praksu od značaja za oblikovanje  smernice za rešavanje konkretnih izazova i jačanja otpornosti sistema u strateškom i operativnom smislu. „Iza kulise borbe sa virusom vode se i razne druge bitke, geopolitičke, socio-psihološke, medijske… I proizvodnja vakcina pretvorila se u žestoku geopolitičku utakmicu,“ naglasila je prof.dr.Elizabeta Ristanović, moderator drugog dana Konferencije, dok su vodeći medicinski eksperti iz regiona – prof.dr.Ana Gligić, ugledni virusolog i heroina borbe protiv epidemije Variole vere 1972. Godine; dr. Nela Sršen, hirurg i počasni konzul RH u Italiji; prof.dr.Velo Markovski, infektolog sa Medicinskog fakulteta Univerziteta “Goce Delčev” u Štipu (Severna Makedonija); prof.dr.Gordan Lauc, naučnik, gostujući profesor Univerziteta Johns Hopkins i član Naučnog saveta Vlade RH; kao i članovi kriznih stožera – Damir Trut, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RH i zamenik načelnika Stožera civilne zaštite; dr. Verica Jovanović, direktor Instituta za javno zdravlje Srbije ‘Dr Milan Jovanović Batut’; Miljan Rančić, predstavnik Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije (WHO) u Srbiji; dr. Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica i član Kriznog medicinskog štaba Crne Gore; doc. dr. Golubinka Bosevska iz Severne Makedonijae, savetnice Kancelarije SZO u Srbiji – nastojali odgovoriti na neizvesnosti borbe protiv pandemije u zimskom periodu koji je pred nama. Vrlo zapažena izlaganja imali su Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije, članica Evropske akademije nauka i Akademije nauka i umjetnosti BiH, kao i prof.dr.Drago Nedić, profesor Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu te član Koordinacionog tela Vlade Republike Srpske za COVID-19.

Najvažnije poruke međunarodne naučno-stručne video konferenciju “Bezbednose krize u 21. stoljeću i kako njima upravljati”:

  1. Klimatske, ekološke, demografske, geopolitičke i druge promene koje se dešavaju u savremenom svetu, sa bezbednosnim implikacijama u vidu epidemijskih i pandemijskih, migrantskih, bioteorističkih i drugih pretnji rezultiraju dramatičnim posledicama u smislu mogućnosti da se one kontrolišu. Dodatno, nove dimenzije neizvesnosti nakon pandemije COVID-19, učinile su i čine da i napredak i dostignuća u sferi molekularne biologije, biotehnologije, nanotehnologije i drugih tekovina tehnološke revolucije mogu biti zloupotrebljene sa dalekosežnim posledicama po ljudsku civilizaciju.
  2. Najveće posledice pandemije COVID-19, pored zdravstva trpe ekonomski i obrazovni sistemi.
  3. U očekivanju rapidnog skoka broja obolelih, praćenog uvođenjem još restriktivnijih mera, uz istovremeno posustajanje zdravstvenih i ekonomskih sistema da se efikasno odupru težim i složenijim scenarijima, kao i evidentnog pada poverenja u institucije sistema, može se konstatovati da smo kao globalna zajednica, ali i kao društva pojedinačno danas manje spremni, nego što smo bili na početku pandemije.
  4. Nema univerzalnih rešenja: Tamo gde postoje snažni sistemi i stabilne institucije, kao i visok stepen društvenog konsenzusa, uključujući i bezbednost kao pitanje lične odgovornosti, mehanizmi odgovora na COVID 19 krizu biće manje represivni, a sam odgovor uravnotežen kada su u pitanju ključni akteri.
  5. Bez obzira na svekolike izazove, podizanje svesti javnosti i donosilaca odluka, jačanje sistema, snažna liderstva i poverenje građana u institucije sistema, uz oslonac na sopstvene snage, predstavljaju najsigurniju strategiju u suočavanju sa savremenim bezbednosnim izazovima.
  6. Zdravstveni sistemi, nadležni organi, kao i stanovništvo, čine ključne karike u borbi protiv COVID-a
  7. Uključivanje akademske zajednice je od neizmerne važnosti za upravljanje bezbednosnom krizom COVID19
  8. Jačanje regionalnog odgovora na pandemiju COVID19, čemu treba da doprinese i ova konferencija, omogućilo bi uravnoteženiji pristup zemalja regiona u suočavanju sa pandemijom, doprinoseći istovremeno bržem oporavku devastiranih zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih sistema, samim tim kvaliteta života, kao i podizanju sistema na viši nivo spremnosti i odgovora na krize koje nas očekuju u budućnosti.

Organizacioni odbor Konferencije

Previous Image
Next Image